EU Projekt
Naziv projekta
Aircash
Kratki opis projekta
U Republici Hrvatskoj gotovina je i dalje dominantni oblik plaćanja roba i usluga kada je riječ o fizičkim osobama. Istraživanje GfK Consumer Panel proučavalo je navike potrošača u maloprodaji u Hrvatskoj u razdoblju od 2004. – 2014. te su rezultati pokazali kako većina kupaca i dalje preferira gotovinu kao sredstvo plaćanja. Iako se udio gotovine kroz predrecesijsko vrijeme značajno smanjivao, od 2008. godine ustabilio se na razini između 65% i 70%, dok je njen udio u kupnji prehrambenih artikala i artikala za kućanstvo gotovo 80%. Gotovinu kao sredstvo plaćanja koriste podjednako sve dobne skupine, s time da ju u nešto većem postotku koriste mladi 18-30 godina te starije osobe (iznad 55 godina).
Razlozi za odabir gotovine ispred drugih oblika platnog prometa je različit, ovisno o godinama i navikama korisnika. Kao najčešće razloge građani navode sljedeće:
- Izostanak redovitih prihoda (mladi, studenti, nezaposleni) te neimanje redovitih transakcijskih računa kod banaka
- Bolja kontrola nad potrošenim novcem i lakše planiranje kućnog budžeta
- Veća sigurnost u korištenju (skeptičnost prema novim tehnologijama, strah od krađe podataka i/ili sredstava deponiranih na računima)
Ukoliko ovim razlozima pribrojimo nekoliko trendova su u porastu od početka recesije u Hrvatskoj od 2008., a to su:
- Porast robno-novčane razmjene između fizičkih osoba u vidu kupnje korištenih „second-hand“ proizvoda putem oglasnika (servisa poput Njuškalo.hr), koji ne pripadaju u kategoriju prodaje u svrhu stjecanja dohotka ili dobiti
- Porast broja građana čiji su računi u blokadi (više od 320.000 računa fizičkih osoba u svibnju 2016.). Zakonom predviđeni zaštićeni računi građana nemaju funkcionalnost redovitih transakcijskih računa: sa tih računa nije moguće podizanje gotovine na bankomatu niti izvršavanje transakcija prema računima drugih fizičkih ili pravnih osoba, već isključivo podizanje gotovine u poslovnicama banke u kojoj je zaštićeni račun otvoren
- Širenje mreže bankomata u Republici Hrvatskoj, čiji je broj od 2000. godine pa do danas povećan gotovo 200 puta dok istovremeno broj poslovnica banaka stagnira ili čak u nekim dijelovima zemlje (izvan urbanih središta) i opada
dolazimo do zaključka kako postoji veliko tržište potencijalnih korisnika usluge malih gotovinskih transakcija između fizičkih osoba unutar Republike Hrvatske.
Analizom postojećih kanala za transfer gotovog novca u Hrvatskoj utvrđeno je kako se trenutno transakcije slanja i primanja novca odvijaju isključivo putem računa korisnika otvorenih kod poslovnih banaka i putem specijaliziranih institucija za transfer novaca (gdje dominiraju strani pružatelji usluga kao Western Union i Money Gram).
Prilikom slanja i primanja novca putem poslovnih banaka korisnici zadaju naloge u poslovnicama banaka ili putem Internet bankarstva i transakcije se ne provode odmah nego tek tijekom slijedećeg radnog dana ukoliko uplatitelj i primatelj plaćanja imaju otvorene račune u drugim bankama. Procjenjuje se da više od 70% transakcija odgovara tim kriterijima, tj, sudionici imaju otvoren račune u različitim bankama. Nadalje, u slučaju vikenda i/ili praznika rok za obavljanje transakcije može potrajati i nekoliko dana. Također, u slučaju zadavanja naloga za prijenos u poslovnicama, treba uzeti u obzir i vrijeme čekanja u poslovnicama da se kod ovlaštenog službenika može zadati nalog, posebice jer više od 70% korisnika usluga banaka ne koristi Internet bankarstvo (u Republici Hrvatskoj ima oko 1 milijun korisnika Internet bankarstva i oko 0.5 milijuna korisnika mobilnog bankarstva, dok svi drugi zadaju naloge za financijske transakcije u poslovnicama banaka).
Gotovinska slanja i primanja novca bez računa kod poslovnih banaka omogućena su kroz specijalizirane institucije za transfer novaca. Glavne značajke njihovog poslovanja su fokusiranost na međunarodni platni promet i razmjerno visoke naknade (posebno za transakcije manjih vrijednosti). Sam proces uplata i isplata novca obavlja se u gotovini na prodajnim mjestima njihovih partnera, a to su obično poslovnice banaka ili mjenjačnice. I pri slanju i primanju novaca i uplatitelj i primatelj moraju ispuniti složene papirnate obrasce i predati ga na prodajnom mjestu partnera prije same transakcije te međusobno razmijeniti šifre i podatke kako bi se primatelj plaćanja mogao identificirati prilikom isplate sredstava. Naknade su posebno visoke pri manjim iznosima plaćanja (do iznosa 1.000,00 HRK, pri čemu je primjerice naknada za slanje iznosa od 100,00 HRK prosječno 50,00 HRK) što ih čini nekonkurentnima za slanje i primanje manjih iznosa novca na domaćem tržištu. Problematika odlaska u poslovnice, što su u većini slučajeva ponovno banke, i dalje ostaje te vezani problemi čekanja u poslovnicama kako bi se transakcija slanja ili primanja novaca mogla izvršiti.
U Republici Hrvatskoj trenutno ne postoji platforma za brzo i jednostavno slanje manjih iznosa novca između fizičkih osoba, a sudjelovanje u procesu novčanih transakcija zahtijeva preduvjete za korisnike i stvara dodatne troškove: otvaranje računa kod banke, posjedovanje kreditne kartice isl. Nadalje, transakcije slanja i primanja novaca ne odvijaju se simultano, odvijaju se samo tijekom radnog vremena sustava za poravnanja – NKS (od 9-14 h radnim danom); stoga se ponekad izvršenja transakcija može čekati i nekoliko dana (vikend, praznici). To je posebno izraženo u dijelovima Hrvatske izvan urbanih sredina, gdje je često nema poslovnica komercijalnih banaka, niti poštanskih ureda, što stanovnike tih područja stavlja u posebno nepovoljan položaj.
Istovremeno, struktura i navike korisnika usluga manjih gotovinskih transakcija u domaćem platnom prometu zahtijevaju nova, jednostavna rješenja uz niske troškove transakcija i veliku dostupnost usluge, što je niša koju Aircash svojim karakteristikama zadovoljava te se u potpunosti prilagođava zahtjevima tržišta i korisnika.
Ciljevi projekta
Navedena analiza postojećih procesa dovodi do zaključka da niša brzih i jednostavnih gotovinskih transakcija na domaćem tržištu, posebice manjih iznosa, nije dovoljno pokrivena i tu nišu Aircash pokriva svojim uslugama. Opći cilj projekta je komercijalizacija inovativne ideje pružanja usluge gotovinskog platnog prometa kroz novoosnovano poduzeće Aircash d.o.o.
Specifičan cilj projekta Aircash je razvoj i puštanje u rad inovativne platforme za brzo i jednostavno slanje manjih iznosa novca između fizičkih osoba. Specifičan cilj postiže se prilagodbom razvijene platforme Aircash regulatornim odredbama te zahtjevima tržišta, kao i specifičnim informatičkim sustavima klijenata / pružatelja usluge Aircash na maloprodajnim mjestima.
Opći i specifični cilj projekta postižu se kroz nekoliko međusobno povezanih i uvjetovanih aktivnosti tijekom predviđenih 10 mjeseci trajanja projekta. U prvom redu je riječ o razvoju dodatnih modula za detekciju i sprečavanje zloporaba i sumnjivih transakcija te za izvještavanje nadležnih regulatornih tijela. Ovi moduli su ključni za zadržavanje postojeće dozvole za obavljanje usluga platnog prometa u Republici Hrvatskoj. Programirani moduli zatim se testiraju, pojedinačno i kao cjelina, kako bi se provjerila njihova funkcionalnost. Interna testiranja funkcionalnosti odvijaju se tijekom cijelog trajanja projekta s ciljem otklanjanja mogućih nedostataka u sustavu i lakšu optimizaciju i integraciju sa sustavima klijenata.
Ukupna vrijednost projekta
480.000,00 kn
Razdoblje provedbe
02.05.2017. do 02.03.2018.
Kontakt osobe
Josip Funarić, [email protected]