Organizacije poput IBMa i Amazon Web Servicesa opisuju blockchain na sličan način: kao zajedničku evidenciju otpornu na manipulacije, dizajniranu tako da je nakon pohrane podataka iznimno teško neprimjetno mijenjati njihove zapise.

Kako zapravo funkcionira?

Tri ključne ideje nalaze se u samoj srži blockchain tehnologije.

1. Transakcije se grupiraju u „blokove“.
   Svaki put kada se prenese neka vrijednost, primjerice kada jedna osoba pošalje kriptovalutu drugoj, ta se transakcija bilježi. Veći broj nedavnih transakcija zatim se grupira u jedan blok.

2. Blokovi se povezuju u lanac.
   Svaki novi blok sadrži vezu prema prethodnom bloku, stvarajući neprekinuti kronološki niz. Upravo od toga dolazi naziv „blockchain“ ili lanac blokova. Budući da je svaki blok povezan s prethodnim, promjena stare transakcije zahtijevala bi izmjenu svih blokova koji su uslijedili nakon nje, što je sustavom namjerno učinjeno izuzetno teškim.

3. Evidencija je distribuirana, a ne centralizirana.
   Umjesto pohrane na poslužitelju jedne tvrtke, evidencija se nalazi na velikom broju neovisnih računala, koja se često nazivaju čvorovima. Prije nego što se nova transakcija zapiše, mreža mora potvrditi njezinu valjanost, proces poznat kao konsenzus. Budući da velik broj računala posjeduje iste kopije zapisa i međusobno provjerava podatke, nijedna osoba ili organizacija ne može potajno mijenjati evidenciju ili trošiti sredstva koja joj ne pripadaju.

Zahvaljujući tim značajkama blockchain se često opisuje kao nepromjenjiv, odnosno vrlo ga je teško naknadno mijenjati, te decentraliziran, što znači da njime ne upravlja jedno središnje tijelo.

Javni i privatni blockchaini

Ne funkcioniraju svi blockchain sustavi na isti način.

• Javni blockchaini, poput onih na kojima rade Bitcoin i Ethereum, otvoreni su svima. Svatko s internetskom vezom može pregledavati povijest transakcija, iako je ne može mijenjati.

• Privatni blockchaini imaju ograničen pristup. Njima obično upravlja jedna tvrtka ili manja skupina organizacija te se najčešće koriste za interne poslovne procese, a ne kao javne mreže otvorene svima.

Većina kriptovaluta s kojima ćete se susresti, uključujući one dostupne putem Aircash aplikacije, temelji se na javnim blockchain mrežama.

Zašto je blockchain važan i izvan svijeta kripta?

Iako je blockchain postao poznat zahvaljujući Bitcoinu, njegova potencijalna primjena daleko nadilazi kriptovalute. Tvrtke i istraživači istražuju mogućnosti korištenja blockchaina za praćenje robe kroz opskrbne lance, provjeru digitalnog identiteta te bržu i učinkovitiju obradu financijskih transakcija uz manje posrednika.

Kriptovalute su danas i dalje njegova najraširenija i najpoznatija primjena, no važno je razumjeti da se sama tehnologija ne odnosi isključivo na digitalni novac.

*Ovaj članak služi isključivo u informativne svrhe i ne predstavlja financijski savjet. Ulaganje u kriptovalute nosi rizik, uključujući mogućnost gubitka uloženih sredstava.